Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
8. prosinca obilježavamo kao Dan grada Nove Gradiške i Dan župe bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. U sklopu dodatne nastave iz povijesti, koju vodi učiteljica Andrea Akmačić, učenici šestih razreda izradili su plakate o povijesti grada.
Nova Gradiška utemeljena je u doba baroka. Među prvim zidanim objektima počela je gradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve sv. Terezije s tornjem u obliku piramide izvučenih bridova. Potpuno je završena 1765. godine kada je osnovana i rimokatolička župa. Ovaj spomenik vjere danas zauzima središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri i u novom grbu grada. Uz crkvu, tu je i zgrada suda i župna crkva sv. Stjepana (danas Blažene Djevice Marije), te nešto mlađa zgrada Gimnazije.
Nakon ukidanja Vojne krajine, Nova Gradiška postaje kotarsko središte, prometno se povezuje sa Zagrebom preko pruge i brže se razvija. Počinje doba intenzivnog gospodarstva, društvenog i kulturnog života. Između dvaju svjetskih ratova, Nova Gradiška slabi u razvoju, no uspijeva se uzdignuti. Domovinski rat za odnio je mnoge ljudske i materijalne štete kako i u drugim gradovima, tako i u Novoj Gradiški. Danas je ovo mali gradić sa oko 12-ak tisuća stanovnika (prema podacima Državnog zavoda za statistiku i prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. godine) i drugi je grad po veličini u Brodsko-posavskoj županiji.
Tekst i fotografije: učiteljica A. Akmačić OŠ Ljudevita Gaja Nova Gradiška
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
