preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 691484
Ovaj mjesec: 1739
Ovaj tjedan: 620
Danas: 155
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Obrazovanje

 

 

 

 

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada
Autor: Dinko Šimić, Danijela Tomica, 13. 10. 2017.

Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) je 1992. godine ustanovila obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovog promicanja.


Prema informacijama dostupnim sa web stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, WHO definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici.

Ovaj važan dan obilježava se 10. listopada, a svake godine mijenja se tema iz područja mentalnog zdravlja kojoj je dan posvećen. Ovogodišnja tema je Mentalno zdravlje na radnom mjestu. Odnos mentalnog zdravlja i posla je dvosmjeran- mentalno zdravlje utječe na obavljanje posla, ali i posao utječe na mentalno zdravlje. Naime, posao koji obavljamo čini jako velik dio našeg života i zadovoljstvo njime utječe na mnoge sastavnice i kvalitetu čovjekova života, posebice na njegovo zdravlje. Jedan od najvećih problema vezanih uz posao i mentalno zdravlje je stres na poslu. Izvori stresa na poslu mogu biti različiti i kreću se od prirode posla kojeg osoba obavlja preko uvjeta u kojima radi do karakteristika radne organizacije, odnosa sa kolegama i načina upravljanja organizacijom. Vrlo je važno zatražiti pomoć i savjete kako ojačati vlastite resurse za nošenje sa stresorima na poslu i u svakodnevnom životu.

U školi smo obilježili ovaj dan provođenjem radionica u petim razredima na temu '' Utjecaj medija na mentalno zdravlje i potreba kritičkog razumijevanja medijskih sadržaja''. Zašto smo se odlučili baš za ovu temu i kako je povezati s ovogodišnjom temom Svjetskog dana mentalnog zdravlja? Razgovor s našim učenicima otkriva nam da provode i po nekoliko sati dnevno ( u prosjeku 2,5-3,5 sata ) koristeći različite medije te da ih koriste svaki dan. Možemo reći da je korištenje medija,  a posebno posjećivanje različitih društvenih mreža,  postalo gotovo kao posao koji učenici obavljaju pola radnog vremena i koji može imati različite posljedice na njihovo zdravlje.

Psihologinja je s učenicima razgovarala o vrstama medija te njihovim pozitivnim i negativnim stranama. Tijekom radionice naglasak je stavljen na pojam ljepote prezentiran u medijima i njegov mogući negativan utjecaj na dječje poimanje sebe. Učenici su imali priliku reći što je za njih ljepota i tko su, po njihovom mišljenju, lijepe osobe. Raspravljali su o tome što sve ljudi čine kako bi se uljepšali, kako se određuju kriteriji prema kojima je nešto lijepo te koje su opasnosti ukoliko netko misli da ne udovoljava današnjim kriterijima ljepote prezentiranima od strane medija. Nadamo se da smo ovom radionicom doprinijeli razvoju medijske pismenosti u djece tj. da su naši učenici osvijestili važnost kritičkog promišljanja onoga što vide i čuju u medijima te da će znati prepoznati problematične sastavnice u njima i distancirati se od njih. 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju