preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 689610
Ovaj mjesec: 3062
Ovaj tjedan: 444
Danas: 8
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Obrazovanje

 

 

 

 

Naslovnica
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
DAN OTVORENE NASTAVE S TEMOM PROJEKTA "MI JEDEMO ODGOVORNO"
Autor: BLAGICA PEČNJAK, Dinko Šimić, 17. 3. 2017.

Danas je u našoj školi Dan otvorene nastave. Petak je,17.3.2017., i posljednji dan našega eko-tjedna. Sve je započelo u ponedjeljak Županijskim natjecanjem iz biologije i nastavilo se eko-kvizom, likovnim i literarnim radionicama u redovnoj nastavi. Mi smo prva eko-škola u Slavoniji, a ove godine smo i u projektu "Mi jedemo odgovorno" tako da smo današnji dan posvetili odgovornoj prehrani pod motom  - JEDI LOKALNO, SEZONSKO I ORGANSKO.



Učenici u dva termina rade u različitim radionicama. U radionici hrvatskoga jezika prelistavaju stare kuharice, na geografiji razgovaraju o tradicionalnoj slavonskoj prehrani. U povijesti govore o hrani kroz povijest, matematičari izračunavaju različite karakteristike voćaka. Težinu, duljinu. Na informatici stvaraju logo zdrave prehrane, na biologiji stvaraju plakate o zdravoj prehrani.
Na kemiji uče koliko masnoće unesu nezdravom prehranom dnevno u organizam. Na tehničkoj kulturi izrađuju praktične kutije za odlaganje voća. Koriste karton i dekupaž tehniku za ukrašavanje. 
U nižim razredima jedu voće, miksaju ga, crtaju, uče o vitaminima i mineralima u voću. U četvrtim razredima rade kokosove kuglice, suši od banane, voćne ražnjiće, voćne kašice s jogurtom.U pećnici školske kuhinje Marija Svilić iz 4.a razreda ispekla je štrudlu od jabuka koju je potpuno sama smotala. Naš kuhar, računovotkinja i tajnica bili su i u prosudbi najboljih voćnih jela. Odlučili su da su svi najbolji. Ravnateljica je nekoliko puta doručkovala zdrav doručak. Sve je puno crteža voća i povrća, deseteraca o voću i povrću, narodnih izreka, pitalica i pjesama vezanih uz voće i povrće. Na vjeronauku se probaju domaći žganci s mlijekom i jogurtom. Tu je i ajnpren juha. U sportskom dijelu aktivnosti govorilo se koliko je zdrava prehrana dobra za sportski život, četvrtaši su morali prehodati učionicu pazeći da ne ispadne jabuka koju dvoje učenika pridržavaju svojim čelom.
Svi učenici naše škole, u matičnoj i područnim školama Dolina, Vrbje,Sičice, danas ovako rade. Ovakva nastava se danima priprema. Učenici upisuju rad u dvjema radionicama. Nema zvona, odmor je dugačak 30 minuta, a na hodnicima je stalno ugodno komešanje. Sva znanja danas stečena primjenjiva su u svakodnevnom životu i šalju poruku da jedemo ono što u našem području raste u određenoj sezoni. osim toga naglasak je na organskoj hrani, a, na svu sreću, nje u našoj Slavoniji ima dovoljno.​


 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju