Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Provedena je anketa koju su trebali popuniti učenici sa svojim roditeljima. To je i učinjeno u dva treća razreda i dva peta razreda. Podatci su obrađeni SPSS metodom , u čemu nam je pomogla naša psihologinja Danijela Tomica.
Roditeljske sastanke održala je pedagoginja Helena Kudra i interpretirala anketu, ali i predstavila cijeli projekt „Mi jedemo odgovorno“
Rezultati koje smo dobili o prehrambenim navikama naših učenika i njihovih obitelji su slijedeći:
Naši roditelji uglavnom kupuju hranu u trgovini i na tržnicama. Podatak koji je posebno zanimljiv je da gotovo polovica ispitanika sama proizvodi svoju hranu ili neke namirnice. Najviše se radi o voću i povrću, slijedi meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.
Kod kupovine hrane većina ispitanika vodi računa o tome da je hrana iz Hrvatske voće biraju uglavnom sezonsko, no ne obraćaju pažnju na oznake Fair trade , niti organsko. Ne kupuju hranu ovisno o tome sadrži li hrana palmino ulje, ali im je važan izgled hrane, tako da vrlo malo njih će kupiti izgužvano pakiranje hrane, iskrivljenu mrkvu i sl. Kod odabira hrane vodi se računa o omjeru cijene i kvalitete.
Na pitanje koliko često pripremaju hranu kod kuće, to je svaki dan ili svaki drugi dan, no kod izbora namirnica previše jedu mesa i mesnih prerađevina- svaki dan, povrće i voće isto tako, što možemo protumačiti kao poželjno ponašanje.
Djeca doručkuju kod kuće većina, no dio i na putu od kuće do škole. 63 ispitanika od 77 hrani se u školskoj kuhinji, užina. Pitanja koja spominju restorane brze prehrane nisu bila relevantna.
Na pitanje znaju li djeca sama nešto skuhati više od polovice je odgovorilo da. Nabrojali su da znaju skuhati: palačinke, ispeći jaja, muffine, kompot, kavu, čaj ,puding, ispeći pile i napraviti sendvič. Ugodno smo iznenađeni ovim podatcima!
Roditelji uglavnom pripremaju više hrane nego je potrebno, a višak hrane , polovica njih bacaju jedan puta tjedno u prosjeku. Najčešći uzroci bacanja hrane su : kuhanje previše hrane, nitko je više ne želi jesti, istekne rok trajanja, pokvari se,a na zadnjem je mjestu desi se nezgoda ( ispadne, izgori i sl.)
Na roditeljskim sastancima roditelji su komentirali kako i sami kod kuće imaju problem s jedenjem pojedinih namirnica, kao i kuhanje određenih jela koje ukućani odbijaju jesti.
Podatci iz istraživanja su im bili zanimljivi i pažljivo su slušali.
Predložili su da se u školskom jelovniku uvedu povrće u vidu variva ili rižota. O tome ćemo informirati Komisiju za sastavljanje školskog jelovnika.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
